SADA ČITATE
Što je opasnije, sunce ili kreme? Izbjegavajte kreme s ovim sastojcima jer utječu na zdravlje i hormone
KLJUČNE RIJEČI
sunce
krema za sunčanje
          OBJAVA: 25.07.2019, 16:38h   •   IZMJENA: 26.07.2019, 08:47h   komentara   •     ISPIŠI

Nova istraživanja, novi podaci

Što je opasnije, sunce ili kreme? Izbjegavajte kreme s ovim sastojcima jer utječu na zdravlje i hormone


  Arhiva/ŠibenikIN Što je opasnije, sunce ili kreme? Izbjegavajte kreme s ovim sastojcima jer utječu na zdravlje i hormone
PIŠE ŠibenikIN
25.07.2019, 16:38h

Svako ljeto iznova i iznova u medijima se adresira isto pitanje - jesu li kreme za sunčanje zdrave, odnosno je li bolje izlagati se suncu s njima ili bez njih.

 

 

 

U tome nema ništa sporno jer znanost i znanstvena istraživanja napreduju pa svake godine imamo novih spoznaja o brojnim pitanjima koja se tiču sunca, krema i njihovih utjecaja na zdravlje, donosi Index.hr

Sunčanje je potvrđeni uzrok raka

Važno je ponoviti da je izlaganje ultraljubičastim zrakama sunca dokazano glavni uzrok jedne od najsmrtonosnijih vrsta raka – agresivnog raka kože, melanoma (nije svaki rak kože melanom). Jedna britanska studija pokazala je da UV zrake uzrokuju oko 86 posto svih slučajeva melanoma.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala je UV zračenje (zračenje na valnim duljinama od 100 do 400 nm, što uključuje UVA, UVB i UVC zrake), uključujući i sunčevo zračenje, u kategoriju A1 potvrđeno kancerogenih tvari, mješavina, agensa i zračenja.

Učestalost raka kože ubrzano raste

Kako se turizam razvija i ljudi sve više borave oskudno odjeveni na plažama, tako u svijetu sve više raste pojavnost raka kože. Prema stranici američke Zaklade za rak kože, samo u SAD-u svaki se dan dijagnosticira više od 9.500 slučajeva raka kože, a svaki sat od te bolesti umre više od dvoje ljudi. Od 2009. do 2019. broj Amerikanaca s novodijagnosticiranim invazivnim oblikom melanoma (posebno agresivan oblik raka kože koji zahvaća dublje slojeve kože) porastao je za 54 posto.

Najrizičnija skupina su bijeli muškarci

Prema podacima američkog National Institute of Health iz 2017., pojavnost melanoma najviša je na Novom Zelandu (oko 50 slučajeva na 100.000 ljudi), u Australiji (48 na 100.000) te u SAD-u (21,6 na 100.000). U Europi je najviša u skandinavskim zemljama (oko 17 na 100.000), a najmanja u balkanskim zemljama (manja od 5,3 na 100.000).

Najrizičnija skupina su stariji bijelci, a u prosjeku rizik obolijevanja od melanoma udvostručuje se ako je osoba više od pet puta izgorjela na suncu!

Kreme smanjuju rak kože za 50 posto

Znanstvenici i zdravstvene agencije slažu se da su kreme za sunčanje važna zaštita od raka kože.

Jedna od najkvalitetnijih studija o toj temi provedena je u Nambouru, u australskoj pokrajini Queensland, a objavljena je u časopisu Journal of Clinical Oncology. Ona je utvrdila da redovna uporaba kreme za sunčanje može smanjiti rizik od melanoma na pola. Studija je provedena na 1621 osobi od 1992. do 2006. godine. Deset godina nakon završetka studije u skupini koja je redovno koristila kremu zabilježeno je 11 novih melanoma, a u skupini koja nije 22. Osobito je značajan bio zabilježeni utjecaj na pojavnost invazivnog melanoma – 3:11.

Problematičan utjecaj krema za sunčanje na zdravlje

Na temelju navedenih činjenica mogli bismo zaključiti kako nema nikakvih dvojbi da kreme treba koristiti. No kako to obično biva, stvari nisu baš sasvim jednostavne. Naime, neka nova istraživanja pokazala su da kreme za sunčanje često sadrže sastojke koji nisu zdravi, a apsorbiraju se u kožu i tijelo više nego što se do nedavno mislilo.

U svibnju ove godine u uglednom američkom medicinskom časopisu JAMA objavljeno je istraživanje “Effect of Sunscreen Application Under Maximal Use Conditions on Plasma Concentration of Sunscreen Active Ingredients” koje je pokazalo da bi trebalo podrobnije istražiti četiri sastojka krema za sunčanje prije nego što ih se proglasi generalno sigurnima i učinkovitima (GRASE): avobenzon, oksibenzon, ekamsul i oktokrilen.

Pokazalo se da su koncentracije navedenih kemikalija daleko iznad razine od 0,5 nanograma po mililitru (ng/mL) kreme, zbog čega je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) zatražila dodatna ispitivanja njihove sigurnosti. No treba imati na umu da je istraživanje provedeno na vrlo malenom uzorku od samo 24 osobe.

(FDA) je ove godine objavila da se od 16 aktivnih sastojaka koji se trenutno nalaze u kremama na tržištu dva sastojka – cinkov oksid i titanijev dioksid – mogu smatrati GRASE-om te da se dva sastojka – PABA i trolamin salicilat – ne mogu smatrati GRASE-om zbog sigurnosnih problema.

FDA ističe da uz navedena četiri postoji još 12 sastojaka za koje nema dovoljno podataka o sigurnosti kako bi se u ovom trenutku za njih pozitivno odredio GRASE. Kako bi se riješile dvojbe oko ovih 12 sastojaka, FDA traži od industrije i drugih zainteresiranih strana da pronađu dodatne informacije.

No, kao što su naveli autori studije objavljene u JAMA-i, njihovi rezultati ne upućuju na to da bi ljudi trebali odustati od upotrebe krema za sunčanje.

Utjecaj krema na hormone

Neka istraživanja u laboratorijima na miševima otkrila su da su neki organski UV filtri, uključujući oksibenzon, kao i sastojci, uključujući parabene i ftalate, koji se mogu naći čak i u kremama za sunčanje koje koriste anorganske UV filtre, mogući endokrini disruptori, odnosno kemikalije koje utječu na ljudske hormone. Međutim, nijedno istraživanje na ljudima nije potvrdilo ove nalaze.

Pritom treba imati na umu dvije važne stvari: 1) da sve ono što vrijedi za pokusne miševe ili štakore ne vrijedi uvijek za ljude i 2) da se u nekim studijama neki endokrini disruptori na životinjama primjenjuju u izuzetno velikim dozama, mnogo većim od onih koje bi čovjek uobičajeno konzumirao u životu.

Primjerice, skupina autora 2011. objavila je u časopisu Environmental Health Perspectives analizu rezultata jedne studije iz 2001. godine koja je utvrdila da je oksibenzon kod mladih štakorica uzrokovao porast maternica za 23%. Tim je utvrdio da su doze oksibenzona korištene u studiji bile tolike da bi prosječna američka žena morala mazati kremu svaki dan 277 godina da bi postigla iste kumulativne količine.

U 2015. provedeno je jedno istraživanje na 500 parova koje je otkrilo da su muškarci s višim razinama UV filtara iz skupine benzofenona imali za 30% manje šanse začeti djecu. No, manjkavost te studije bila je to što se temeljila na samo jednom mjerenju koncentracija spoja u urinu, dok se koncentracije u tijelu uobičajeno brzo smanjuju.

Cijeli članak pročitajte na portalu Index.hr

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK