SADA ČITATE
Što napraviti kada doživimo napad panike?
          OBJAVA: 22.03.2020, 13:27h   •   IZMJENA: 22.03.2020, 15:09h   komentara   •     ISPIŠI

Korisno u ova teška vremena

Što napraviti kada doživimo napad panike?


  ilustracija Što napraviti kada doživimo napad panike?
PIŠE Šibenik IN
22.03.2020, 13:27h

Smatra se da čak 3-4 posto odraslih ljudi u nekom periodu svog života doživi napad panike, a većinu njih čine žene. Tada možemo osjetiti simptome poput ubrzanog lupanja srca, vrtoglavice i mučnine, što karakterizira napad panike.

 

 

 

Zašto uopće dolazi do napada panike, kako ga prepoznati, kako si pomoći i može li se on pretvoriti u nešto ozbiljnije, pojasnio je za portal Zadovoljna.hr  liječnik i specijalizant psihijatrije Andrej Prošev.

Napad panike karakterizira kratkotrajno razdoblje intenzivnog straha ili nelagode uz osjećaj da bi se moglo dogoditi nešto zaista strašno, i to vrlo brzo, a osoba pritom misli da se ne može zaštititi.

Panični napadi mogu biti prisutni u svim anksioznim poremećajima (paničnom poremećaju, socijalnoj fobiji, posttraumatskom stresnom poremećaju te akutnom stresnom poremećaju). Razlog zbog kojeg je uvršten u anksiozne poremećaje jest taj što je on nekoj osobi koji ga proživljava neobjašnjiv, govori dr. Prošev.

 

KAKO PREPOZNATI NAPAD PANIKE?

Kako dalje ističe, napad panike karakteriziraju jasni simptomi, no osoba koja ga proživljava često misli da je riječ o nečemu drugome. Pritom se javlja pojačano lupanje srca, osjećaj gušenja i nedostatka zraka, pritisak u prsima, mučnina, nelagoda u želucu, vrtoglavica, ošamućenost i omaglica.

Ti simptomi dosežu vrhunac unutar deset minuta i nestaju u nekoliko minuta.

Zapravo simuliraju pojavu srčanog udara, moždanog udara ili početak ludila, odnosno gubitka razuma. Zato i osoba koja proživljava napad panike te tjelesne senzacije tumači na katastrofičan način. Oni koji su to proživjeli često to opisuju kao intenzivan strah te navode potrebu da pobjegnu s mjesta gdje se napad javlja, ističe dr. Prošev.

Često su uvjereni da s njihovim zdravljem nešto nije u redu, no može se raditi i samo o određenoj fiziološkoj reakciji nakon naglog ustajanja, iscrpljenosti zbog posla, tuge, ljutnje ili anksioznosti povezane s činjenicom što se oko nas nalazi velik broj ljudi, baš kao na ljetovanju. Spomenuto jako lupanje srca koje prati napad panike mnogi često interpretiraju kao znak da će dobiti infarkt, a strah koji to prati samo dodatno pojačava frekvenciju i snagu srčanog ritma, čime se stvara začarani krug.

Kako se ljudi izrazito boje kada je riječ o njihovim vitalnim organima, kod njih se stvara dojam da imaju po život opasan medicinski problem. Odlasci u hitne internističke i neurološke ambulante gdje im se govori da im nije ništa samo dodatno pridonose njihovu strahu i zbunjenosti.

No što zaista možemo sami učiniti u trenutku kada nas napad panike uhvati na javnom mjestu?

Važno je da osoba zna što joj se događa. U tom trenutku mogu pomoći vježbe disanja, a to mora biti sporo i duboko disanje, uz što duže zadržavanje daha, nikako plitko. Osoba se mora pokušati usredotočiti na svaki dio svog tijela, mora sjesti, pokušati osvijestiti da prolazi kroz panični napad i zaustaviti se ako nešto radi. Sve to omogućava joj da se na neki način ponovno osjeća cjelovito jer upravo to mora ponovno postići – ponovno uspostavljanje osjećaja povezanosti psihe i tijela, pojašnjava  dr. Prošev.

 

JE LI NAPAD PANIKE OPASAN?

Ako se napad panike ponavlja najmanje jednom mjesečno te je prisutan stalni osjećaj zabrinutosti zbog mogućih posljedica, kao i izbjegavanje mjesta na kojima se napad prethodno dogodio, što je poznato kao agorafobija, postavlja se dijagnoza paničnog poremećaja, a on je obično prisutan između dvadesete i četrdesete godine života.

Iako se radi o izuzetno neugodnoj situaciji, važno je napomenuti da napad panike, pa ni sam panični poremećaj, nije opasan po život, piše Zadovoljna.hr.

Ponekad je i sama ta spoznaja dovoljna da osobi olakša simptome. Kada je osoba svjesna da proživljava napad panike i zna da se neće dogoditi ništa strašno, to može ublažiti i skratiti simptome. Ljudi bolje reagiraju na liječenje kad razumiju da panični poremećaj uključuje i biološke i psihološke procese.

Što se tiče terapije, koriste se farmakoterapija u vidu antidepresiva i anksiolitika te psihoterapija koja će otkriti što je u srži paničnog poremećaja, odnosno zašto se javlja. Obje terapije imaju veliku uspješnost, zaključuje dr. Andrej Prošev dodajući da bi se osoba koja je čak i samo jednom doživjela napad panike morala povjeriti bliskim osobama i reći im što se događa ili potražiti pomoć stručnjaka.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK